Društvene mreže su polako ali sigurno uzele primat u životima ljudi na Balkanu. Koriste se u različite svrhe, ali se nerijetko koriste i kao sredstvo da bismo na njima iskazali nezadovoljstvo ili frustraciju određenim situacijama, ljudima i njihovim radom.
Ipak treba voditi računa o izražavanju na društvenim mrežama, jer se svako nedolično ponašanje može sankcionisati. Društvene mreže, ali i portali imaju vlastita pravila ponašanja te ukoliko ih ne poštujete, mogu vam privremeno blokirati račun ili trajno ukloniti nalog. Međutim, ni zakonodavac nije sjedio skrštenih ruku pa je predvidio kazne za one koji upućuju prijetnje drugim licima, i time ugrožavaju njihovu sigurnost. Bez obzira na to da li su prijetnje upućene na internetu ili u fizičkom prostoru, odgovornost je ista.
Što znači da je odgovornost ista bez obzira na to da li vršite krivično djelo na internetu ili u fizičkom prostoru.
Krivični zakoni Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Srbije predviđaju krivično djelo koje inkriminiše ugrožavanje sigurnosti drugog lica kroz prijetnju koja je upućena drugom licu.
Kazne se razlikuju:
Federacija Bosne i Hercegovine:
„Ko ugrozi sigurnost neke osobe ozbiljnom prijetnjom da će napasti na život ili tijelo te osobe ili na taj način izazove uznemirenje građana, kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.
Ko ugrozi sigurnost više osoba ozbiljnom prijetnjom da će napasti na život ili organ tih osoba ili taj način izazove uznemirenje građana, kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
Ko prikradanjem, učestalim praćenjem ili uznemiravanjem na drugi način ugrožava sigurnost bračnog partnera, osobe s kojom živi u izvanbračnoj zajednici, roditelja svog djeteta ili druge osobe s kojom održava ili je održavao bliske veze, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.“
Republika Srpska:
„Ko ugrozi sigurnost nekog lica ozbiljnom prijetnjom da će njega ili njemu blisko lice lišiti života, teško tjelesno povrijediti, lišiti slobode ili oteti, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom ili nekom drugom opšteopasnom radnjom ili sredstvom, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
Ako je djelo iz prethodnoh pasusa učinjeno prema službenom licu u vezi sa vršenjem njegove funkcije, ili prema više lica, ili je učinjeno u sastavu grupe ili organizovane kriminalne grupe, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.“
Gonjenje za djelo iz prvog pasusa se preduzima po prijedlogu, što znači da vršenje djela iz drugog pasusa podrazumijeva gonjenje po službenoj dužnosti.
Srbija:
„Ko ugrozi sigurnost nekog lica pretnjom da će napasti na život ili tijelo tog lica ili njemu bliskog lica, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
Ko djelo iz prvog pasusa učini prema više lica ili ako je djelo izazvalo uznemirenost građana ili druge teške posljedice, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
Ko djelo iz prvog pasusa učini prema predsjedniku Republike, narodnom poslaniku, predsjedniku Vlade, članovima Vlade, sudiji Ustavnog suda, sudiji, javnom tužiocu i zamjeniku javnog tužioca, advokatu, policijskom službeniku i licu koje obavlja poslove od javnog značaja u oblasti informisanja u vezi sa poslovima koje obavlja kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.“
Da bi postojalo krivično djelo „Ugrožavanje sigurnosti“, neophodno je da prijetnja bude stvarna, ostvariva, odnosno da kod lica kome je upućena izazove strah (osjećaj ugroženosti).
Često se postavlja pitanje autentičnosti i vjerodostojnosti prijetnji koje su nekome upućene putem društvenih mreža, odgovor na ovo pitanje može dati vještačenje.
Takođe, nadležni se nerijetko obraćaju Facebooku, Googleu ili nekom drugom vlasniku određene platforme da bi dobili konkretan dokaz ko je autor određene objave, da li je autentičan njegov nalog, profil i slično.
Na internetu nije pametno ni da izazivate paniku i nerede, nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju i netrpeljivost, niti rasnu i drugu vrstu diskriminacije – pošto su sve to krivična djela.
Za više ovakvih objava zapratite me na Instagramu pitajpravnika.
Pitaj pravnika 